Domaća Scena

Povratak u eru starih bogova: Intervju sa Ivanom Ristićem

ivan-ristic-svarogs-dream-2-2

Danas smo razgovarali sa Ivanom Ristićem, samostalnim developerom iz Srbije koji nam je putem ovog intervjua predstavio svoj prvi projekat, Svarog’s Dream.

Ćao Ivane! Reci nam nešto o sebi i opiši nam tvoje prvo gejming iskustvo.

Ivan: Još 90-ih godina sam dobio prvu SEGU od roditelja. Ono što je bila prednost tadašnjih igara u odnosu na današnje je to što su ostavljale mnogo prostora za maštu. Dale bi jak kostur, a ono što je nedostajalo mi bi zamišljali u glavi. Početkom novog veka sam već u Warcraft III editoru pravio svoje mape, a tu sam negde i zavoleo sve oko video igara.

Kako i kada si počeo da se baviš game devom? Da li je Svarog’s Dream tvoj prvi projekat?

Ivan: Jeste. Pored posla sam se, na svaki par meseci, oprobavao u raznim hobijima, kada je game dev došao na red sve mi je kliknulo i više nego što sam očekivao. Na kraju je to postalo više od hobija.

Kako bi našim čitaocima opisao Svarog’s Dream? Reci nam nešto o gejmpleju i priči.

Ivan: Žanr igre je open world top-down CRPG. Priča prati period pada staroslovenske religije i uspon hrišćanske. Igrač je bačen u ovaj svet koji može da istražuje bez ograničenja. Igrač je predstavljen dušom koju je Veles (bog podzemlja) oslobodio i sa svakom smrću se vraća nazad u podzemlje kod Velesa. Kako priča odmiče, a i kako igrač istražuje svet, i sam svet se menja kroz evente. Igra daje slobodu igraču kao što su to davale igre poput Skyrima, a tu je i combat urađen u Diablo stilu. Ima još dosta toga da se kaže ali zaustaviću se ovde.

Današnje tržište je prezasićeno igrama koje se pozivaju na nordijsku i grčku mitologiju, tako da je Svarog’s Dream pravo osveženje. Da li je ovo jedan od razloga zbog kog si se opredelio da tvoj projekat baziraš na slovenskoj mitologiji?

Ivan: Nije to razlog. A i ne bih se potpuno složio da je tržište prezasićeno mitologijom, jer mitologija je podloga na kojoj igre grade svoj svet. Osnovna prednost (a i mana) slovenske mitologije leži u nedostatku originalnih izvora i nije toliko definisana. Samim tim je autoru igre ostavljena mnogo veća sloboda u kreativnosti. Ovo se lepo vidi u igrama (knjigama) poput Witchera.

Na koji način je aspekt mitologije implementiran u igru? Da li si se konsultovao sa nekim kako bi igračima što verodostojnije prikazao bogat svet slovenske mitologije?

Ivan: Svaka RPG igra treba da ima neki lore, nešto što se dogodilo pre nego što je igrač pokrenuo igru, a mitologija je jednostavan način da ubacimo igrača u neki donekle već poznat svet. Ona je tu kao temelj na kojem pravimo neku svoju priču.

Čitao sam veliki broj knjiga, od nekih sa početka dvadesetog veka do modernije literature i onda sam sastavio svoju priču i svet. U igri igrač direktno komunicira sa starim bogovima (Perun, Morana, Veles…) i bori se sa bićima iz staroslovenske mitologije. Tu su bića poput drekavca, vukodlaka, bjesova, tu je Baba Jaga (Roga) i mnogi drugi. Tu su i neke druge naše legende ugrađene u questove.

Igre u kojima je potrebno da igrači prođu kroz podzemni svet kako bi se vratili u život su prilično retke. Kako si došao na ideju ove mehanike?

Ivan: Kada sam dizajnirao igru zamislio sam osnovno iskustvo koje želim da postignem kod igrača i onda sam osmislio mehanike da podržim to. U ovom slučaju tražio sam mehaniku koja će motivisati igrača da isključi autopilot i da bude prisutan u igri. Namesto quick-save quick-load-a, mehanika koja trajno kažnjava igrača za smrt čini i svaku akciju opreznijom, bitnijom i samo iskustvo prisutnijim. Međutim, ova posledica ne bi smela nikada da bude frustrirajuća, jednostavno je bilo dodati je. Teži deo posla je bio učiniti je zanimljivijom što se nadam da sam na kraju uspeo. Sa svakom smrti igrač prolazi kroz različite delove podzemlja i otkriva nešto novo o pozadini sveta, dobija nove karaktere sa novim talentima i dobija nove taskove.

Šta Svarog’s Dream izdvaja od drugih igara RPG žanra?

Ivan: Teško je pronaći jednu mehaniku koju niko nikada nije probao, ali je svaki igra jedinstven skup mehanika. U ovom slučaju osnovne crte su: Originalna priča, direktna komunikacija sa bogovima, sloboda i izbori na svakom koraku, main quest koji se grana i vodi u različite krajeve, prolazak kroz podzemlje, svet koji evolvira, realizam i svet koji pokušava da reaguje na igrača, borba koja pored skilla igrača traži i dobru pripremu i donekle meditativno istraživanje sveta.

Da li će Svarog’s Dream imati lokalizaciju na srpski jezik?

Ivan: Ako budemo radili lokalizacije, uradićemo i srpski. Igra je jako velika i ima preko 30.000 reči za prevesti, tako da bi lokalizacija trenutno skratila budžet koji nam treba za druge stvari. Da li će igra biti lokalizovana zavisi u mnogome od toga kako će release da prođe. Dodao bih ovde da, iako je igra na engleskom, dodato je dosta srpskih detalja, na primer imena mesta su na srpskom, sva imena karaktera su iz našeg crkvenog kalendara, vukodlak nije werewolf nego baš vukodlak i tako dalje :-)

Reci nam nešto o razvojnom procesu igre. Koliko je trajao?

Ivan: Godinu dana osmišljanja ideje. Tri godine rada na projektu.

Da li si potpuno sam radio na igri? Koji segment razvoja je bio najteži za tebe?

Ivan: Pomagala mi je supruga. A i studio smo nazvali VI Games po inicijalima naših imena. Plaćali smo kontraktore da nam odrade delove posla. Takođe duga je i lista igrača koji su volonterski učestvovali u testiranju i davanju feedbacka. Svima njima bih se zahvalio. Najteže je ostati uporan i disciplinovan, a ako to uspete onda ništa drugo nije teško.

Kada možemo da očekujemo Svarog’s Dream? Za koje platforme će biti dostupan?

Ivan: Plan je da se izda 4. decembra preko Steam platforme, inicijalno samo za PC.

Da li ubuduće planiraš da razvijaš svoje igre u okviru tima?

Ivan: Zavisi dosta od toga kako ce release da prođe.

Kakvo je tvoje iskustvo sa radom u domaćoj game dev industriji? Da li imaš neki savet za samostalne developere?

Ivan: Veliki projekat zahteva mnogo truda i odricanja. Za ono što mislite da je poslednjih 10% oduzeće vam vremena koliko i prvih 90%. Sa druge strane, sve je zanimljivije kada radite za sebe, i ako ste uporni samo nebo je granica. Ako tražite nekoga za saradnju na projektu, proverite i grupu SGA, tamo se skuplja dosta developera koji traže saradnike ili vam mogu pomoći sa savetima.

Da li imaš neku omiljenu igru? Da li trenutno nešto igraš?

Ivan: Drastično manje igram igre poslednjih par godina, i kada igram to su uglavnom “gubivreme” igre za koje me je sramota da im navedem imena :D Moje dve omiljene igre su Kenshi i EUIV. Zanimljivost za Kenshi je da je napravljena od strane jedne osobe (Chris Hunt) u periodu od 12 godina. Njegovo delo u sebi ima dušu i život kakav AAA igre nikada nisu uspele u toj meri da donesu. Kada je igrate izgubite se u tom svetu i osećaj je kao da čitate dobro napisanu knjigu. Nadam se da će i Svarog’s Dream igračima pružiti takvo iskustvo.

Hvala ti na fenomenalnom intervjuu! Jedva čekamo da isprobamo Svarog’s Dream!

Svarog’s Dream izlazi 4. decembra za PC. Podržite Ivana i VI Games i dodajte Svarog’s Dream na vašu Steam wish listu!

Za još intervjua posetite ovaj link.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i pridružite se našoj Discord grupi za sve vesti o gejmingu.

Pretplatite se na Play! Newsletter

* indicates required


Comments
Play!Zine - preko 14 godina potpuno besplatan profesionalni gejming časopis na srpskom jeziku. Svakog meseca u digitalnom PDF formatu na preko 100 strana očekuju Vas opisi aktuelnih igara, intervjui, editorijali, recenzije hardvera, novosti sa domaće scene i brojne druge zanimljivosti iz sveta gejminga. A dok čekate novi broj časopisa, tu je i naš sajt - www.play.co.rs , gde vas svakodnevno obaveštavamo o svim aktuelnostima, novostima i zanimljivostima iz industrije video-igara. Naš moto je profesionalnost i posvećenost istraživanju, kako bi za vas doneli uvek najinteresantnije i dobro informisane vesti. Želimo dobrodošlicu svim starim i novim fanovima!

O nama:

PLAY! Zine

Adresa redakcije:

Vele Nigrinove 2/1
Beograd

Kontakt:
redakcija@play-zine.com

Prijatelji:


Play!Zine 2006-2019

To Top